U središtu zanimanja futurističkih arhitekata je grad, viđen kao simbol dinamike i modernosti. Karakteristike futurističkog grada, grada budućnosti,pokret i promet.
Antonio Sant’Elija,italijanski futuristički arhitekta, izjavio je: ”Moramo zamisliti i rekonstruisati futuristički grad kao ogromno, bučno dvorište, a futurističku kuću kao džinovsku mašinu.” Njegovi projekti, kao sto je “Cita nuova” (Novi grad) , monolitni neboderi s terasama i mostovima, i uopšte ideja grada kao trajnog gradilišta u večitom pokretu je utopistička. Futurizam u arhitekturi imao je samo teorijsko – eksperimentalni značaj, pošto je nemoguće tražiti izlaz iz sadašnjice u budućnost (makar i da je tehnički ostvarivo) odvojeno od socijalno – bioloških uslova društva.
Antonio Sant’Elija,italijanski futuristički arhitekta, izjavio je: ”Moramo zamisliti i rekonstruisati futuristički grad kao ogromno, bučno dvorište, a futurističku kuću kao džinovsku mašinu.” Njegovi projekti, kao sto je “Cita nuova” (Novi grad) , monolitni neboderi s terasama i mostovima, i uopšte ideja grada kao trajnog gradilišta u večitom pokretu je utopistička. Futurizam u arhitekturi imao je samo teorijsko – eksperimentalni značaj, pošto je nemoguće tražiti izlaz iz sadašnjice u budućnost (makar i da je tehnički ostvarivo) odvojeno od socijalno – bioloških uslova društva.
Edvard Majbridz smatra se ocem fotografije pokreta (motion photography), dok je
Etjen-Zil Mare pretvorio fotografiju pokreta u umetnost. Njihove fotografije pokazuju specifično moderno osećanje za dinamiku koji odražava novi tempo industrijskog doba. Međutim, njihove ideje ostvaruju tek futuristi (i to prvenstveno kroz sliku, a ne kroz fotografiju), zbog naučnih otkrića koja se javljaju tek posle smrti ove dvojice preteča futurizma. Iako se nekim likovnim umetnicima činilo da je fotografija savršen izraz modernog doba,futuristi nikada nisu shvatili vaznost kamere za modernu umetnost, uprkos tome što su futuristički slikari nastavili da rade na Majbridzovim i Mareovim idejama o pokretu i dinamicnosti.
Etjen-Zil Mare pretvorio fotografiju pokreta u umetnost. Njihove fotografije pokazuju specifično moderno osećanje za dinamiku koji odražava novi tempo industrijskog doba. Međutim, njihove ideje ostvaruju tek futuristi (i to prvenstveno kroz sliku, a ne kroz fotografiju), zbog naučnih otkrića koja se javljaju tek posle smrti ove dvojice preteča futurizma. Iako se nekim likovnim umetnicima činilo da je fotografija savršen izraz modernog doba,futuristi nikada nisu shvatili vaznost kamere za modernu umetnost, uprkos tome što su futuristički slikari nastavili da rade na Majbridzovim i Mareovim idejama o pokretu i dinamicnosti.
Futurizam gubi uticaj kada 1915.godine mnogi njegovi predstavnici odlaze u rat. Smrću Boconija i Sant'Elije, futurizam prelazi u drugu fazu koja traje do Marinetijeve smrti 1930. godine. Iz futurizma je proistekao ruski formalizam i konstruktivizam, kao i evropski pravci:dadaizam, nadrealizam, letrizam. Vizije budućnosti u sadašnjosti ne prestaju da postoje.