Uvod u futurizam
Početak 20.-og veka obeležen je naglim razvitkom industrije i revolucionarnim naučnim otkrićima. Uporedo, izdvojile su se velike sile, razvijene kapitalističke zemlje između kojih se javila netrpeljivost zbog želje za moći posredstvom kolonija.Ovakvo stanje u svetu dovodi i umetnost do naglih promena.
Javlja se čitav niz, umetničkih pravaca (obuhvaćenih imenom avangarda) koji imaju zajedničke uzroke:
Nezadovoljstvo tradicionalnim stvaralaštvom,
Opšta kriza građanskog društva,
Osećanje opšteg haosa,
Osećanje nemoći, straha,
Čovek koji je ugrožen tehničkim razvojem.
Javlja se čitav niz, umetničkih pravaca (obuhvaćenih imenom avangarda) koji imaju zajedničke uzroke:
Nezadovoljstvo tradicionalnim stvaralaštvom,
Opšta kriza građanskog društva,
Osećanje opšteg haosa,
Osećanje nemoći, straha,
Čovek koji je ugrožen tehničkim razvojem.
Futurizam je jedan od
tih pravaca. Nastao je od latinske reči futurum,što
znači budućnost i samim tim
objašnjava težnje predstavnika ovog pravca. Nastao je u Italiji, proširivši se
ubrzo u Rusiji, Ukrajni, Poljskoj, Mađarskoj, Francuskoj, Engleskoj, a kod nas,
u Srbiji pod nazivom zenetizam. Iako se ruski i italijanski futurizam
razlikuju, imaju zajedničke ciljeve: okrenutost ka budućnosti, odbacivanje
kulturnog nasleđa, optimizam, način nastupanja- drskost, skandal,
samouverenost, prkos. Suštinsko razlikovanje je što je italijanski futurizam
nacistički, rušilački i militaristički,
dok je ruski revolucionaran, naklonjen narodnim masama i demokratizaciji
umetnosti. Zbog jakih veza sa tada postojaćom političkom ideologijom, u
Italiji, futurizam je bio blisko povezan sa fašizmom, dok su u Rusiji futuristi
bili sve više oslonjeni na kapitalistički sve više zastupljeni pokret.
|
Ideolog pokreta bio je Filippo Tomaso Marinetti, koji je 20. Februara
1909.godine u francuskom dnevniku “Le
Figaro” objavio “Manifest futurizma”,
koji proklamira načela futurizma.
|
Gnušanje naspram prošlosti i tradicije- biblioteke, muzeje tj. groblja treba spaliti;
|